Paleografski ambasadori – Međunarodni dan materinskoga jezika 2021.
Učenici naše škole sudjelovali su ove godine po treći put u eTwinning projektu u kojem su učili od stručnjaka i istraživali povijest hrvatskog, bosanskog, srpskog i makedonskog jezika. Sve o projektu pročitajte na sljedećem linku:
Jezik gradi mostove među ljudima, a jezična je raznolikost snažan alat za poticanje većeg međukulturnog razumijevanja. Učenici OŠ Pavla Belasa sudjelovali su u međunarodnom eTwinning projektu “Paleografski ambasadori – Međunarodni dan materinskoga jezika 2021. Ideja je projekta da učenici pripadnici različitih kultura zajedno obilježe Međunarodni dan materinskoga jezika 2021. na zabavan, poučan i inovativan način. Tema projekta usko je povezana s temom UNESCO-a Međunarodni dan materinskoga jezika 2021. – „Poticanje višejezičnosti za uključivanje u obrazovanje i društvo “.
UNESCO vjeruje da obrazovanje, temeljeno na prvom jeziku ili materinskom jeziku, mora započeti od ranih godina jer je briga i obrazovanje u ranom djetinjstvu temelj učenja. U projektu su učenici slušali predavanje jezičnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije te su projektne aktivnosti bile povezane s tim predavanjima. Predavanja za hrvatski jezik održali su dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Marijana Horvat iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Ivanka Tomić, prof. hrvatskoga jezika.
Nakon predavanja dr. Kapetanović je izjavio: “Bilo mi je drago sudjelovati u ovom projektu svojim predavanjem o starohrvatskom jeziku i emocijama, u mjesecu kad se u Hrvatskoj obilježavaju mnogim predavanjima Dani hrvatskoga jezika. Publika je bila zainteresirana za temu i pokazalo se u diskusiji da postoji razumijevanje problematike unatoč granicama i usprkos tome što sam govorio o poimanju emocija u srednjem vijeku. To je ujedno i potvrda glavne teze mojega izlaganja, da s ljudima iz davne prošlosti dijelimo mnogo, iako to ponekad izražavamo danas drugim jezičnim sredstvima.”
Učenici su nakon predavanja istraživačkim radom u parovima i grupama prikupljali podatke o najstarijim spomenicima, autohtonom pismu, podrijetlu i povijesti jezika, najznačajnijim poznatim autorima i utemeljivačima pismenosti. Predstavljali su odabrane teme koristeći različite digitalne alate. Kroz projektne aktivnosti učenici su pokazali da povijest jezika predstavlja kreativnu stranu znanosti i kreativni proces naučnog dostignuća. Znanost je djelatnost koja podrazumijeva radoznalost, a dječiju radoznalost treba njegovati i pružati informacije koje će djecu pokrenuti da i sami pronalaze nove informacije. Učenici su unaprijedili svoje digitalne kompetencije, komunikacijske i suradničke vještine, vještinu prezentiranja, razumijevanja i prihvaćanja različitosti, toleranciju, stekli nova saznanja o južnoslavenskoj jezičnoj povijesti, kulturnoj baštini, podrijetlu, sličnostima i razlikama među jezicima u različitimm kulturama, razvili estetske vrijednosti, kreativnost i odgovornost.